Paklinski, ili Pakleni otoci - kršteni tako u davnini, jer se od njihove borovine kuhala paklina, gusta smola za brtvljenje brodova - vjerojatno su najposjećeniji dio Jadrana, što se tiče nautičarske populacije, pa su stoga neodvojiv dio hvarske turističke ponude. Ali, još od antičkog vremena bili su prepoznati i kao dobro mjesto za život, a ne samo za navraćanje, kao što su danas mnogima koji plove nezaobilazan dio itinerara, a nisu rijetki ni oni koji većinu odmora na brodu i moru provedu u njihovom akvatoriju. Nadasve je iznenađujuće što taj šarmantan ‘forski’ arhipelag u sebi skriva mnogobrojne kutke koji su često izvan fokusa sezonskih nautičara - dok su vrlo popularna obližnja privezišta i sidrišta dupkom puna plovilima, dotle situacije na moru i ‘borba za vez’ često znaju izazvati i veliku količinu stresa. Stoga bismo vam htjeli skrenuti pozornost na neka vrijedna mjesta na Paklenima koja možete posjetiti ‘u bijegu’ od vreve i možda otkriti njihovu dušu iz drugačije perspektive. Najbolji način za istraživanje tih otoka jest plovidba omanjom brodicom, ‘tenderom’ - ili čak kajakom - što će vam omogućiti da zavirite i u one kutke koji će vam u plovidbi većim brodovima ostati nedostupni.

Tako, uostalom, i mnogi hotelski gosti unajmljenim pasarama najčešće obilaze ovaj arhipelag, što bismo također htjeli istaknuti kao dobro rješenje u nedostatku vlastitog plovila. Povrh svega, kada mi prijatelji - nakon posjeta Hvaru - zavape ‘što li je u tom Hvaru tako posebno da sve mora biti tako skupo?’, meni su Pakleni otoci odgovor na to pitanje. Na istoku ih čuva svjetionik i istoimeni otočić Pokonji Dol, a samo nekoliko stotina metara od njega prvi je Paklenjak, Jerolim. S obiju strana tog otočića nalazi se po lijepa uvala, nama je draža ona s južne strane s bijelim žalom u dnu, imena Kordovon, a taj otok svojom je djevičanskom ljepotom još davno dozvao nudiste, koji ga i danas redovito posjećuju. Tu je, naime, pedesetih godina ustanovljena jedna od najstarijih jadranskih ‘FKK’ kolonija, a invaziju ‘golaća’ tada su započeli njemački gosti. U toj uvali nalazi se i mali bar, koji je prava oaza za posjetitelje - u hladovini se mogu osvježiti pićem i utažiti glad salatama. Već na Jerolimu može se pronaći poneka kamena oazica, a radi se omiljenom komadiću škoja za mnoge Hvarane, u pravilu o kamenoj ploči s malo hlada i dobrim pristupom moru, po mogućnošću s malo bijeloga žala. Kada jednom osvojite taj prostor, on postaje vaš i nije ni pristojno da vam se netko ‘uvali’ na vaš dio obale!

Zahvaljujući konfiguraciji terena, takva mjesta su česta na Paklenim otocima, posebice na njihovim južnim stranama, te su idealno utočište za parove i obitelji. Ovdje bismo se htjeli osvrnuti na odlična sidrišta uza sjeverne obale Paklenjaka - Jerolima, Marinkovca i Sv. Klementa. Ali, iako po jugu i umjerenu maestralu pružaju dobru zaštitu, zbog čestog prolaska brodova kanalom bit ćete često uznemireni njihovim valovima, pa nije čudno što nautičari biraju južne uvale. Ti valovi, dakako, ne smetaju megajahtama i drugim većim plovilima, pa ćete ih često vidjeti na sidru baš ispod Marinkovca.

Slična je situacija i s noćenjem, iako po stabilnu anticiklonalnom vremenu južne vale pružaju dobro utočište, miran će vam san omogućiti samo one dublje i uvučenije u obalu, zbog valova s otvorenoga mora. Meteorološki gledano, najopasnija je u kanalu jaka tramontana koja, zahvaljujući dugom privjetrištu (morskoj površini na kojoj vjetar razvija valove), u kanal donosi strme i opasne vodene mase. Značajno manje neugodnosti doživjet ćete u uvali Stipanska, na Marinkovcu, u kojoj se smjestio popularni bar Carpe Diem, u kojem se na ljetnim ‘partyjima’ zna okupiti po nekoliko tisuća ljudi. Kada nema partijanera, uvala Stipanska i njen zapadni krak odličan su izbor za noćenje pri stabilnu vremenu. Isti otok na zapadu omeđuje prolaz Ždrilca, koji ljeti više sliči na kvalitetan ‘boat show’ negoli na sidrište. Razlog tomu jest mala laguna ugodna za boravak na brodu i izvrsna gastronomska ponuda obližnjih restorana, od kojih po iskustvu i čuvenju ipak treba izdvojiti već legendarni Patak. Nama su Ždrilca zanimljiva po drugoj osnovi; naime, zapadnu ‘špondu’ prolaza čine otočići Planikovac i Borovac, koji na samo nekoliko metara od obale nude obilje hladovine, lijepi pogled na prolaz - i najljepšu podlogu za ljetno izležavanje, sačinjenu od nježne travice i borovih iglica. Tako možete u dubokoj hladovini uživati u miru, dok se samo nekoliko stotina metara od vas odvija spomenuti nautički ‘show’. Naš izbor je Borovac i njegove istočne obale, na kojem živi i stado divljih ovaca - koje vas, žedne i radoznale, mogu iznenaditi u trenucima odmora, a nautičare bismo upozorili da je plitak prolaz između dvaju otočića ‘prohodan’ samo za manja plovila.
Zanimljivo je da je kroz Velo Ždrilo nekada prolazila i brodska linija koja je povezivala Vis i Hvar; teško je shvatiti zašto danas takve linije nema - dok je vrlo lako shvatiti zašto je najveći Paklenjak, Sv. Klement, toliko drag nautičarima. Prolaz Malo Ždrilo dijeli Planikovac od Klementa, a odmah s južne strane najvećeg otoka u arhipelagu nalazi se jedna od uvala koju smatramo rijetko posjećenim biserom - a preporučili bismo vam ju za ‘jutarnji kupanac’. Uvala Perna može biti vaš djelić raja, malo pješčano žalo i bistro more idealni su za mokre užitke u koje možete uključiti i picigin, ako imate prikladnu lopticu. Odmah iza Perne nalazi se najpopularnija jadranska uvala, Vinogradišće ili Južna Palmižana. Sigurna i šarmantna marina u Palmižani i Vinogradišće, kao izuzetno dobro poznata odredišta, nude puno gušta, odličan vez i iznimnu gastronomsku ponudu, po nama najbolju na Jadranu. Legendarni restoran Meneghello, mondeni Zori, Đenkov Toto i ostali, nude mnogima dobro poznatu rapsodiju za nepce. Za boravka u marini jutarnju kavu najradije bismo ‘odradili’ u dubokoj hladovini kod Colnaga u Palmižani, a preporučili bismo vam ugodnu šetnju stazom koja upravo tu počinje, barem do uvale Taršće, do Vlake ili Momića polja, što smatramo odličnom alternativom lijenoj dangubi ako vas loše vrijeme ‘zatvori’ u marini. Nama najljepši dio unutrašnjosti Klementa nalazi se kod uvale Vlaka: samo nekoliko stotina metara prije prvih kuća u Vlaki smjestio se restoran Dioniz, gdje će vas dočekati Pjerino i njegovi specijaliteti, a s njegove terase pruža se predivan pogled na Vis i malo polje na kojem rastu masline i loza. Do Pjerina se može i brodom, bilo da ste ga ostavili u uvali Soline ili sa sjeverne strane, u uvali Vlaka, koju omeđuje i istoimeni otočić.

U Solinama se nalaze i ostaci rimske vile, a tu je nekada bilo ljekovito blato, pa iako ostaci nekadašnje rezidencije rimskog patricija ne izgledaju baš reprezentativno, Rimljani su bili itekako pametni. Između Vinogradišća i Solina nalaze se dvije uvalice, obje izuzetno prikladne za kupanje, a pogodne i za noćenje ako nema jakoga juga; jedna od njih, Taršće, ljepša je od svih u cijelom arhipelagu - osim Vinogradišća kada nije pod opsadom brodova. Valja spomenuti i hridi Pločice, te otočić Stambedar, koji je stanište za galebove s cijelih Paklenjaka - oni tu svijaju svoja gnijezda, pa neoprezni posjetitelji mogu doživjeti napad ptica zabrinutih za sigurnost svoga potomstva. Tu se tradicionalno beru kapare, u proljeće, prije nego što se njihovi pupoljci rastvore u prekrasne cvjetiće, a dobri poznavatelji uzobalnog bilja lako će u svoj jelovnik uvrstiti i motar koji raste nadomak moru. Uvalu Soline s juga zatvara nenastanjeni Dobri otok, koji s istočne strane ima nekoliko pod morem skrivenih žala i mala skrovišta za romantičan bijeg, a sa zapadne strane nalazi se uvala u kojoj ćete, ako nema jakog maestrala, zaista uživati na sidru. Sljedeća uvala prema zapadu zove se Okorija - u njoj je (nažalost) zabranjeno sidrenje, jer je njenim dnom položen kabel za Vis, a to je i najbliži prilaz Momića polju, koje je danas ipak više šikara. Osim nekoliko kuća, u polju će vas dočekati lijepi primjerci fazana koji su tu našli svoj mir. U spomenutoj uvali se nažalost završava područje u kojem se Paklenjaci i plaže na njima čiste od smeća, gdje nautičari imaju priliku odložiti otpad u pocinčane kante koje se redovito prazne.

Smatramo to primjerom što bi ga trebali slijediti komunalci na svim našim otocima, a posebice oni koji brinu o čistoći njihovih južnih obala koje su često na udaru raznovrsnoga, osobito plastičnog otpada, što ga vjetrovi i morske struje donose čak iz Albanije. Na zapadnom kraju Paklinskih otoka nalazi se skupina otočića pod imenom Vodnjaci. Jednako kao Pokonji Dol na istoku, sa zapada arhipelag čuva otok Vodnjak Veli. Iako je misterij zašto se tako zove, jer nema slatke vode, na njemu možete naći malenu ‘vodenu atrakciju’, jezerce morske vode uz njegovu istočnu obalu, koje će vas nadahnuti za sasvim neuobičajeno kupanje u zagrijanoj vodi. To cijelo područje se zove Palilo, prirodno je najrazvedeniji i najljepši dio Paklenih otoka, a podsjeća na pučinsko otočje. Ako tuda prolazite prije dolaska maestrala, ‘pit stop’ i kupanje u kristalno bistru moru među duguljastim rtovima odličan je predah prije nastavka plovidbe prema Visu ili Splitu. Vodnjaci su ipak najpoznatiji po svomu egzotičnom podmorju bogatom ribom, pa su ronioci tu česti, jer ima lijepih brakova među stijenama - koje domaći ljudi nazivaju kampaneli (zvonici) jer se iz dubina strmo dižu prema površini. Ovaj ‘đir’ Paklenim otocima završit ćemo obilaskom njihove sjeverne strane, gdje niz lijepih uvala - Čarnjeni, Duboka ili Vlaka - predstavljaju oaze u kojima ćete i usred najžešće sezonske gužve naći svoj mir. U Dubokoj ćete naići na dva lijepa žala, kao i ostatke vapnenice, kojih ima po cijelomu Sv. Klementu, a koji se nalaze uglavnom uz more, jer je cijeli transport u doba kada su one služile za proizvodnju vapna bio utemeljen na brodovima. Ako, nakon njih, nastavite prema istoku, naći ćete se pred hridi Baba i ulazom u ACI-jevu marinu Palmižana, koja nudi siguran vez i ‘prednosti civilizacije’ - od koje se sasvim lijepo možete skloniti ako malo pronjuškate po Paklinskim otocima izvan ustaljenih ruta i odredišta. Ovim putem vam želimo ukazati i na trud onih koji paze da otočje ostane čisto, te vas molimo da koristite fekalne tankove i pazite na odlaganje svih vrsta otpada.